UVOD

Pentekost je jedan od blagdana koje kršćani obilježavaju, no za razliku od Božića i Uskrsa koji su za nas blagdani i mi ih slavimo, a nisu u Bibliji definirani kao takvi, Pentekost se nalazi u Bibliji, i on je jedan od blagdana koje je Bog naložio Židovima da ga obilježavaju. No, on nije kršćanski već židovski blagdan.

To me dovodi do sljedeće misli: kršćani su često poput Kineza. Kinezi su poznati po tome da znaju uzeti nešto tuđe, i od toga napraviti jeftinu kopiju.

Naime, ako slabo poznajemo Pismo i/ili ondašnju kulturu Isusovog vremena, velike su šanse da ćemo uzeti neke istine iz Sv. Pisma i krivo ih prikazati (uljepšat ćemo ih, maknuti bol, patnju, žrtvu koju oni sadrže) i samim time ćemo sebe zakinuti za dubinu i učinak koje te istine imaju. Što se tiče Pentekosta, ako želimo shvatiti svu dubinu i značenje tog blagdana, trebamo se pozabaviti malo židovskim blagdanima… u protivnom, velike su šanse da glumimo Kineze 😊.                                                                                                                        

ŽIDOVSKI BLAGDANI

Koliko poznajemo blagdane koje je Bog naložio Židovima da slave u SZ? Ako uzmem sebe kao nekakav prosjek, onda slabo. U svim ovim godinama teološkog obrazovanja, nikada nismo sustavno učili židovske blagdane. Zašto, ne znam. Pretpostavljam da nam to iz nekog razloga nije bilo potrebno.

Dakle,  u hebrejskoj Bibliji (Star zavjet) blagdana ima sedam:

  • Pasha
  • Blagdan beskvasnih kruhova
  • Blagdan prvina
  • Pentekost
  • Rosh Hashana ili Nova godina
  • Yom kippur – Dan pomirenja
  • Blagdan sjenica

Pasha obilježava noć kada je Bog prošao Egiptom i pobio prvorođence (Izlazak 12,12), i također predstavlja kaznu svih egipatskih božanstava. To je noć kada se žrtvuje janje, i slavi se 14. dan prvog mjeseca.

Blagdan Beskvasnih kruhova (Izlazak 12,17) obilježava dan kad je Jahve izveo Izraelce iz Egipta. Obilježava se  15. dana prvog mjeseca, i traje do 21. dana prvog mjeseca.

Blagdan prvina ili prvih plodova slavi se u sklopu blagdana beskvasnog kruha koji traje 7 dana, i taj blagdan pada u vijek u nedjelju (Levitski 23,11). Na taj se blagdan prinosi prvi snop ječma kao žrtva.

Ok, zašto ovaj mali intro o blagdanima u Bibliji? Jeste li znali da je Isus umro na Pashu? To je blagdan kada Židovi slave smrt janjeta koje im je donijela slobodu? Da je položen je u grob na blagdan beskvasnih kruhova? Na blagdan kada Židovi mole da im Bog da kruh (život) iz zemlje? Da sjeme koje je posađeno donese svoj rod i žetvu? Isus u Iv 12 govori o sebi kao o sjemenu koje mora biti stavljeno u zemlju. Da je uskrsnuo je na blagdan prvih plodova? Kada Židovi dolaze s prvinama ječma i mole da im Bog ispuni obećanje i da im da žetvu…

I samo jednom u 9 godina ta tri blagdana padaju 3 dana zaredom. I baš te godine, sva tri blagdana padala su jedan za drugim…

Zašto je Bog Židovima dao sve te blagdane? Zaro da ih pouči većim duhovnim istinama. To su bile samo slike većih stvarnosti. Bog je trenirao svoj narod kroz te slike da prepoznaju stvarnost kada dođe. I došla je…neki su u Isusu prepoznali tu stvarnost, neki ne.   

Shvaćate li zašto sam rekao da smo mi ponekad poput Kineza? Zbog našeg nepoznavanja Pisma i/ili židovske kulture uzimamo nešto što je tuđe, i od “vina” koje se nalazi u Pismo pravimo “bevandu” ili još gore – “vodu”.

PENTEKOST

Blagdan Pentekosta slavi se pedeset dana nakon Pashe, i uvijek pada u nedjelju. Pentekost je blagdan koji pada u 3. mjesecu židovskog kalendara, što je otprilike 6. mjesec prema našem kalendaru. Povezan je s žetvom pšenice, ali to ne znači da je žetva gotova. Prvo sazrijeva ječam (oko Pashe), a onda pšenica (Pentekost), a zatim sazrijevaju jesenski plodovi (smokva, masline, loza). Bitno reći da je ječam hrana (kruh) za siromahe, a pšenica hrana za bogataše. To je vjerojatno pozadina Pavlove izjave u 2 Kor 8,9 kada je rekao da je Isus postao siromah da bi mi bili bogati njegovim siromaštvom. Jer, Isusova smrt povezana je s ječmom, a izliće Duha s pšenicom.  

Potrebno je istaknuti još jednom: Shavuot iliti Pentekost nije kršćanski blagdan. To je židovski blagdan na koji je Bog odlučio poslati Duha, i kada bi gledali na Pentekost židovskim naočalama, lakše bi shvatili što znači ispunjenje Duhom.

Naime, postoji jedan zanimljiva praksa povezana s Pentekostom: praksa ostavljanja rubova polja pšenice. U Levitskom 23 čitamo kako Bog nalaže da se ne režu rubovi polja, već da se to ostavi za siromahe i strance. To je bio sistem skrbi za siromahe, ali je zanimljivo to da je siromah trebao raditi za to. Dakle, daje ti se pomoć, ali ne bez rada. A što se tiče vlasnika njiva, koliko rubova ostaviš, toliko se vidi koliko si darežljiv – i to je javna stvar.

Lekcija jest sljedeća: Pentekost je zahvala za žetvu. Međutim, krivo je sve uzeti za sebe, a da netko drugi treba. Pentekost je žetva kojom kažeš Bogu hvala…no, ruganje je doći pred Boga i reći hvala, a ne imati ništa za druge koji nemaju. Dokaz pravog Pentekosta (reći Bogu hvala) nije koliko imaš u rukama, već jesi li i koliko ostavio rubove polja za druge koji nemaju.

Osim prakse ostavljanja rubova polja, s Pentekostom se povezuje još jedan tradicija. Nešto prije Isusovog vremena, rabini su počeli povezivati Pentekost s još jednim događajem – ceremonijom sklapanja saveza tj. danom kad je Bog Mojsiju dao dvije ploče Zakona. Put od Egipta do Sinaja trajao je oko 40 dana (Izlazak 19), a potom je uslijedila ceremonija sklapanja saveza. I, iako je Mojsije sveukupno proveo s Bogom 40 dana na brdu, vjeruje se a je baš na dan Pentekosta sišao s dvije ploče Zakona u rukama (svaka sadrži svih 10 zapovijedi). Kad je sišao s brda, našao je Izraelce kako su napravili zlatno tele i dali mu ime „Jahve.“ I u Izlasku 32,28 čitamo kako je tog dana pobijeno oko 3000 ljudi.

Dakle, ponovimo:

  1. Pentekost je blagdan zahvale za žetvu. Zahvala se pokazuje tako što ostavljaš rubove polja za one koji su u potrebi. Naglasak nije na onome što donosiš u rukama pred Boga, već u onome što ostavljaš na polju za potrebite.
  2. Pentekost se povezuje s davanjem Zakona. Pentekost je žetva pšenice, ali Mosije silazi na pentekost s Torah – na dan kruha ja vam dajem Torah jer čovjek ne živi samo o kruhu.
  3. Na taj dan kada Mojsije silazi s brda, pogiba 3000 ljudi.  

Sad smo postavili temelj za razumijevanje onoga što se dogodilo u Djelima kada je sišao Duh.

PENTEKOST U DJELIMA

Kada dolazimo do Djela 2 i blagdana pentekosta, sada znamo da se taj blagdan dešava u nedjelju. Budući da Židovi iz svih krajeva dolaze u Jeruzalem slaviti taj blagdan, oni se sakupljaju u hramu. Zašto tamo? Zato jer je to mjesto gdje Bog živi.   

Dio svečanosti koji se pri tome dešava je prinos žrtve koji se dešava u 9h (Dj 2,15), ali također se i čitaju odabrani tekstovi iz hebrejske Biblije. Što su čitali? Možda su čitali Rutu, jer Ruta je priča koja se dešava u vrijeme Pentekosta te spominje pabirčenje ostataka polja; Ezekijel 1 (ili 1-3 ili 1-10) gdje se dešava teofanija u obliku vjetra, ognja; Habakuk 3 zato što na početku 3 pogl. dešava se teofanija – bogojavljanje u obliku sjaja, svjela, potresa, itd., a na kraju poglavlja javlja se motiv žetve (3,17-18); te Izlazak 19-20 koji govori o ceremoniji sklapanja saveza i gdje se Bog također javlja u obliku grmljavine, munje, vatre, zvuka trube te Bog govori kroz sve to.

Gdje su bili učenici kada je došao Pentekost? Mi po tradiciji kažemo „gornja soba“. I baš kao što smo za Božić Mariju na putu za Betlehem stavili na magare, tako smo učenike na Pentekost stavili u nekakvu gornju sobu. Luka 24,53 kaže nam da su učenici bili u hramu sve vrijeme i hvalili Boga. Djela 1,13 nam kaže da su bili u gornjoj sobi, a Djela 2,1-2 kaže da su bili na „jednom mjestu“ i u „kući“. E sad, mi to onda spojimo s Dj 1,13 „gornja soba“, i ispada da su učenici za pentekost bili u nekoj kući i to u gornjoj sobi. Krivo. Učenici su bili u hramu zajedno s drugim  Židovima. TU JE KLJUČNA POANTA PENTEKOSTA KOJU MI PROMAŠIMO AKO UČENIKE SMJESTIMO U GORNJU SOBU…i ispadnemo Kinezi. Donosim nekoliko razloga zašto smatram da su učenici bili u hramu:

(1) U hebrejskoj Bibliji hram se naziva “kućom”. Čitate dakle Bibliju i kada se spominje hram, on se naziva kućom (npr. Dj 7,47 „Salomom mu sagradi kuću (grč. oikos)). Znači, grčki dobro prevodi taj pojam u Dj 2,2, ali „kuća“ nije „gornja soba“ već „hram“ = nije toliko bitna riječ, koliko kako se ta riječ koristi (značenje koje posreduje).  Još i danas danas Židovi hramsku goru (Temple Mount) nazivaju „har habayit“ iliti „Gora kuće.“ Stoga, kada Luka spominje da su apostoli bili u kući, on misli na hram…

(2) Apostoli kao pobožni Židovi bili bi na Pentekost u hramu gdje i svi ostali Židovi, a ne u nekakvoj kući u gradu.

(3) I dok su tako bili s svima ostalima u hramu i dok su se čitali tekstovi koji govore o Božjem silasku ili dolasku u slavi kroz slike gromova, munja, potresa, vjetra i vatre, što se dešava…? Ono o čemu čitaju, dešava se pred njihovim očima… Bog ponovo silazi kao vatra i vjetar; i zanimljivo je da je na hebrejskom ista riječ za vjetar i Duha = ruah.  Stoga Petar može reći u Djelima 2,33 da su oni su to čuli i vidjeli (vidjeli oganj; čuli vjetar i njih kako govore). Ono o čemu su čitali, odigralo se pred njihovim očima.

(4) Također, Hram je savršeno mjesto ako želiš imati publiku od nekoliko tisuća ljudi. Ako proguglate sliku Jeruzalema iz Isusovog vremena, onda je jasno da u gradu nema mjesta, osim hrama, gdje bi se moglo skupiti toliko mnoštvo ljudi kojem je Petar propovijedao. Ako ih se spasilo taj dan oko 3000, to znači da je publika morala biti veća od tog broja.

(5) Postoje rabinske stepenice – tzv južne stepenice (također proguglajte Temple, The Southern Stairs) i tu je bilo mjesto gdje bi rabini poučavali prolaznike. I odmah uz te stepenice nalazila su se 48 bazena koji služili za ritualno pranje. Idealno mjesto za krštenje tolikog broja ljudi.

POUKA

Na temelju svega smatram da možemo izvući nekoliko pouka.

Prvo, dokaz da je Pentekost pravi, skrb je za potrebite. „Ostavljeni rubovi“  pokazatelj je brige za siromahe, i to pojašnjava zašto su Duhom ispunjeni učenici u Djelima 2 prodavali viškove onoga što su imali i davali potrebitima. Jer, pokazatelj ispunjenja Duhom nisu samo jezici već i darežljivost.

Drugo, na blagdan kada se slavi žetva pšenice i silazak Zakona, Bog je odlučio poslati svog Duha. I upravo primanje Duha omogućuje vršenje Zakona. Tora je na Sinaju dana na kamenu, a na Pentekost je u srcima (vidi Jeremija 31,31-34, Rim 8,3-4).

Treće, kad je Mojsije silazio s brda, pronašao je u taboru zlatno tele – tog je dana pobijeno 3000 ljudi. I nije slučajno da je na Pentekost 3000 ljudi prihvatilo vjeru u Isusa kao mesiju. Kad je Zakon došao, pobio je 3000 ljudi; kada je Duh sišao, rođeno je 3000 ljudi. Jer Zakon ubija, a Duh daje život. I tih 3000 ljudi na Pentekost su slika – slika žetve na dan kad se slavi žetva. Pojam žetve više se ne koristi za pšenicu, već za ljude. Pšenica je samo slika veće stvarnosti.

Četvero, Bog drži kalendar. Značenja prva četiri blagdana djelomično su ispunjenja, a još nam preostaju tri blagdana: a) nova godina: b) dan pomirenja; c) blagdan sjenica.

No najvažnija stvar zbog koje sam sve ovo napisao jest sljedeća: Bog je promijenio mjesto stanovanja…i to vidljivo. I zato je bitno shvatiti da su učenici bili u hramu (mjestu gdje Bog stanuje), i dok su bili sa svima ostalima i čitali o Božjoj slavi u obliku vjetra, vatre, gromova i potresa, slava se Božja spustila na određene ljude…i to baš u hramu. A okupljeni ljudi znali su što to znači (vjetar, oganj, čuli su govor, itd.); zato je i odaziv na spasenje je bio toliki. Petar priča priču o Isusu i pokazuje na ono što se upravo dogodilo, i što su sami vidjeli i čuli (Dj 2,33)!

Bog je svoju prisutnost prebacio iz zgrade u ljudske živote. I stoga Novi zavjet one koji su Kristovi naziva hramovima Duha Svetoga. Činjenica da je Bog promijenio mjesto stanovanja je čudesna iz nekoliko razloga:

  • Hram je sveto mjesto. Stoga one koji su Kristovi treba krasiti svetost.
  • Također, hram je mjesto gdje Bog stanuje i iz kojeg Bog djeluje. I stoga nam Djela pokazuju promjenu paradigme: više se ne ide u hram tražiti Boga, već mnoštvo „malih hramova“ ide u mračni svijet i dotiče ljude tamo gdje oni žive. Za to kuca Božje srce!!!

Moja je želja da prestanimo učenike smještati u “gornju sobu” za blagdan Pentekosta, jer na taj način sami sebe zakidamo za ključnu lekciju Pentekosta: Bog je promijenio adresu stanovanja.

Ne budimo Kinezi…a kako kršćani izigravaju Kineze, pogledajte u ovom videu:

p.s. Ne izrugujem se Kinezima niti nama kršćanima. Samo želim istaknuti koliko gubimo kao vjernici u Isusa Krista ako ne poznajemo hebrejsku Bibliju i kontekst Isusovog vremena.